TRAŽI
RADNO VRIJEME

svakodnevno 10.00 – 22.00 sati

Galerija - Crkva sv. Tome
od utorka do petka: 18.00 - 22.00
subota i nedjelja: 18.00 – 21.00

ULAZNICE
odrasli 15,00 Kn
učenici/studenti/grupe (10 i više) 10,00 kn 
djeca do 10 godina, osobe starije od 65 godina i osobe s posebnim potrebama besplatno

Zdravko Kopas

"Kaleidoskop"

Crkva sv. Tome, Bregovita ulica, Rovinj
12. lipnja 2019. - 30. lipnja 2019.


U Galeriji sv. Toma, Muzeja grada Rovinja-Rovigno, u srijedu 12. lipnja 2019. u 21 sati predstavit će se sa svojom samostalnom izložbom fotografija umjetnik Zdravko Kopas. Izložba je naslovljena "Kaleidoskop".

Zdravko Kopas "Kaleidoskop"

Muzej Grada Rovinja – Rovigno, galerija sv. Toma 12. - 30. lipnja 2019.

Izložbom fotografija u boji koje su poput mozaika posložene jedna do druge, odnosno ispod ili iznad druge, Zdravko Kopas nam predstavlja svoj ciklus "Slikanje svjetlopisom". Već naslovom se nazire suština njegova rada - slikarski proces uz pomoć fotografije. U doslovnom smislu to znači da se Kopas služi strojem umjesto klasičnim kistom i bojom. Taj stroj – fotoaparat, zamjenjuje manualnu vještinu negdašnjih umjetnika, majstora slikarstva, jer to radi preciznije i brže. Istovremeno nam se kao promatračima nameće pitanje gdje je Kopas postavio granicu između banalnog i umjetničkog u takvom procesu stvaranja. Naime, stroj poništava sve moguće manualne vještine potrebne u negdašnjem stvaralačkom procesu jednog umjetnika. Suvremeno društvo današnjice preplavljuje nas bezbrojnim fotografijama na društvenim mrežama, svaka ta fotografija predstavlja dio vjerno reproducirane prirode ili društva u kojemu se nalazimo. Vjernije i istinitije no što je to mogao učiniti bilo koji majstor slikarstva iz prošlosti svojom metjerskom vještinom, čime se naše današnje vizualno izražavanje pretvara u neupitni model dostupan svakome.

Sam spomen fotografije podrazumijeva jasno prepoznatljivi motiv koji predstavlja samog sebe i na fotografiji postaje dio te iste fotografije, neki istiniti prikaz svijeta koji nije uspio izbjeći strojnom zapisu ili se je nametnuo pretvorivši se u nepomičnu scenografiju povlaštenog trenutka. Tim više što sâm umjetnik naglašava kako snima neprimjetne detalje jer želi zabilježiti prolaznost ovozemaljskih stvari i predmeta. Međutim, motivi na Kopasovim fotografijama u jednakoj su mjeri neprepoznatljivi koliko i vjerni ili istiniti. Autor naglašava kako tu stvarnost, istinito i vjerno zabilježenu, podčinjava likovnosti, poetskoj i estetskoj paradigmi koja time postaje apstraktna kompozicija jer svoj objektiv fokusira na prizore gdje se odvija stanovita pravilnost, red, multiplikacija, ritam i struktura. Upravo na tom djelu prividne umjetničke slobode svojim radovima ulazi u paradoks onoga što je priroda odredila i nametnula s onim što je prepušteno slučaju i neodređenostima.

U fokusu Kopasovog svjetlopisnog stroja nalazi se onaj dio prirode koji je podložan entropiji ili promjenama uvjetovanih kaosom stvorenog protjecanjem vremena. Motivi na kojima su vidljive promjene uslijed zuba vremena, polagano i neprimjetno propadanje ljudskih artefakata: oronule fasade, istrošene i isprane boje na barkama, razderani plakati na oglasnim mjestima... entropične promjene svega oko nas. Te motive iz prirode i svijeta oko nas moguće je zabilježiti samo medijem koji ima takvu istu karakteristiku, bilježi više od onoga što bi trebalo! Upravo je fotoaparat nabijen entropijom, sve što je u vidokrugu objektiva biva snimljeno, bez izuzetka, svaki je djelić fotografije ispunjen bilo bitnim i željenim ili potpuno nebitnim. Kopas tako dolazi do željenih motiva i upravo je to glavni razlog zašto je, možda nesvjesno, izabrao stroj umjesto klasičnog kista i boje. Samo fotografija omogućava da umjetnik uhvati kroz djelić trenutka nešto divlje, tajnovito i neuhvatljivo iz svijeta prirode, a nitko nije u stanju odrediti što bi to moglo biti. Autor tako dobiva ekscentrične fotografije u kojima je naglašen apstraktni ekspresionizam nalik Pollockovom slikarstvu snimajući motive koji dolaze iz uređene prirode, njene svakodnevice, a pritom polagano i neprimjetno odlaze u neku neodređenu slučajnost.

Slučajnost i kaos imaju jednu skrivenu matematičku strukturu unutar sebe pretvarajući se u red kojeg smo u stanju razumjeti. Zato Kopas tvrdi da njegovi motivi entropičnog svijeta imaju stanovitu pravilnost, red, multiplikaciju, ritam i strukturu, to su matematički elementi od kojih je građena priroda i njen su sastavni dio. Takva skrivena dualnost prirode u kojoj nalaze svoje istovremeno supostojanje kaos i red predstavljaju svijet oko nas, matematički uređenu strukturu prirode i svijeta. Kopasovi snimljeni motivi sastavljeni su od pojedinačnih kaotičnih elemenata složeni i spojeni poput mozaika u jedan uzorak sličan kaleidoskopskom prikazu. Fraktalni uzorak koji se ponavlja bez obzira na različite položaje uvećanja ili umanjenja uvijek ima iste razine i nivoe složenosti. Takvim fraktalima građena je priroda matematičkom preciznošću i predstavlja otisak prsta prirode. Taj od umjetnika prepoznati otisak pretvoren je u estetsku vrijednost dajući mu kroz likovnost poetski naboj koji se iz ničeg i prolaznog pretvara u tvaran i vječan.

Dario Sošić

Prikaži sve
Sakrij


IZBOR FOTOGRAFIJA

datoteke