Voditelj: Elizabeta Rogović
Zbirka Moderna i suvremena umjetnost sadrži pretežito djela suvremenih autora, koja su nastala od 1950-ih do danas. Modaliteti ulaska muzejske građe u zbirku bili su različiti. U razdoblju od 1954. do 1978. godine putem otkupa i poklona od strane različitih republičkih tijela (savjeta, sekretarijata, fonda…) u fundus Muzeja ušli su brojni radovi renomiranih suvremenih umjetnika (I. Dulčić, A. Kaštelančić, J. Knifer, I. Lesiak, A. Masle, E. Murtić, Š. Perić, V. Radauš, J. Vaništa, E. Vidović i mnogi drugi). Godinama je postojala ambicija o galeriji unutar Muzeja te se radilo u smjeru afirmacije galerijske djelatnosti, tako da je 1970. godine odlukom Muzejskog društva Hrvatske tadašnja Moderna galerija, koja je djelovala unutar Muzeja (danas: zbirka Moderna i suvremena umjetnost) postala galerija regionalnog značaja. Dio radova tijekom godina otkupljivan je od autora na samostalnim izložbama ili kao nagrada na tradicionalnim izložbama Likovna kolonija, Grisia i Ars Histriae. Redoviti godišnji otkupi i donacije još su jedan od načina ulaska građe, a priličan broj radova ušao je u Muzej nakon što su umjetnici napustili svoje ateljee u Rovinju.
Okosnicu Zbirke čine radovi umjetnika koji su se oformili unutar tzv. rovinjskog likovnog kruga, skupine autora koji su se 1950-ih trajno ili privremeno nastanili u Rovinju (Z. Matić, B. Mascarelli, S. Vuličević, S. Pranjko, V. Brešić, Lj. Škrnjug, supružnici Haramija, E. Budicin, obitelj Brajnović…). Upravo su oni potaknuli znamenite likovne manifestacije, Likovnu koloniju i Grisiju. Izložbe Umjetničke kolonije, koja od 1974. djeluje pod imenom Likovna kolonija, održavale su se od 1963. do 2019. godine, a Grisia – izložba pod vedrim nebom, prvi je put održana 1967. godine. Druge nedjelje u kolovozu, ulicu koja od podnožja svete Eufemije pitomo vijuga prema glavnome gradskom trgu, okupirali su umjetnici i to ne samo oni školovani. Priliku da izlažu na Grisiji imali su uz akademske slikare i slikari amateri, studenti, djeca… Najbolji od tog šarolikog društva bili su prigodno nagrađeni, pršutom i sirom.
U razdoblju od 1970. do 1989. godine rovinjski Muzej sudjeluje u organizaciji godišnje skupne izložbe Castrum Vallis u Balama, nazvane prema tamošnjem kaštelu u kojem se tradicionalno održava. Muzejska zbirka iz Rovinja, Narodni muzej iz Labina i Mestna galerija iz Pirana utemeljili su 1970. godine likovnu manifestaciju Ars Istriaca, koja godinu dana poslije mijenja naziv u Ars Histriae. U ulozi organizatora 1974. godine pridružuju im se Etnografski muzej iz Pazina i Izložbeni salon Pula (kasnije: Centar za scenske i likovne djelatnosti, Pula i Festival jugoslavenskog igranog filma, Pula). U narednim godinama u organizaciji izložbi sudjeluje i Zavičajni muzej Poreštine (1978.), odnosno Narodno sveučilište iz Poreča. Na izložbama Ars Histriae (1970. – 1988.) svoja likovna ostvarenja prezentirali su umjetnici podrijetlom, rođenjem ili radom vezani uz Istru. Uz njih su na prvih pet izložbi sudjelovali i arhitekti. Prvih je par godina to bila godišnja manifestacija, a od 1972. godine postaje bienalna. Domaćin izložbe svake je godine bila druga ustanova, a svaka je izložba gostovala u sjedištu svojeg organizatora. Žiri je najboljima dodjeljivao nagrade, pismena priznanja i diplome te glavnu nagradu – povelju Ars Histriae, koja je nagrađenom autoru osigurala samostalnu putujuću izložbu u idućoj godini.
U desakraliziranoj crkvi sv. Tome u Bregovitoj ulici u Rovinju 1994. godine dvojica umjetnika (Goran Petercol i Damir Sokić), zajedno s kustosom rovinjskog Muzeja (Dario Sošić), u želji da se revitalizira taj dio staroga grada, pokreću ciklus izložbi Rovinj Art Program. Program je kroz dobra dva desetljeća (do 2019. godine) promovirao suvremenu, progresivnu i inovativnu hrvatsku umjetnost. Na selektiranim izložbama predstavili su se brojni hrvatski umjetnici, predstavnici različitih generacija kao i izabrani međunarodni autori.