Voditelj: Kristina Gergeta Sotončić
Arheološka zbirka Muzeja grada Rovinja-Rovigno čuva više od dvije tisuće kamenih, keramičkih, staklenih, metalnih i koštanih predmeta s područja Rovinjštine, koji svjedoče o naseljenosti ovoga prostora od neolitika (mlađeg kamenog doba) do ranog novog vijeka. Prikupljeni su tijekom arheloških istraživanja koja su provedena na području povijesne jezgre grada Rovinja, na nizu prapovijesnih gradinskih naselja: Monkodonji, Monbrodu, Karaštaku, naselju Bale i sv. Mihovilu kraj Bala, na nekropoli Mušego; na prostoru priobalnih rimskih vila u Polarima i Veštru, na podmorskim lokaliteta u Salinama, Valdibori te oko otoka sv. Katarine i Dvije Sestrice, u srednjovjekovnom utvrđenom gradu Dvigrad i na Turnini, te tijekom istraživanja niza sakralnih građevina - sv. Eufemije u uvali Saline, sv. Tome na Mondelacu i sv. Ciprijana. U Muzeju su pohranjeni i slučajni nalazi, također s Rovinjštine, koji su u Muzej pristigli kao donacija.
Arheološka zbirka je nastala od nalaza koje je Muzej, često u suradnji s domaćim i stranim institucijama, prikupio tijekom arheoloških istraživanja i terenskih pregleda, ali i predmeta koji su pronađeni na Rovinjštini i donirani Muzeju. Najstarija grupa nalaza potječe s lokaliteta na brdu sv. Mihovil kraj Bala, a datirana je u neolitik - mlađe kameno doba. Ulomci keramičkog posuđa, među kojima su najzastupljeniji tanjuri i zdjele ukrašeni meandrima i spiralama koji su izvedeni urezivanjem i utiskivanjem, kremeno oruđe, poput strugala, ali i oružje - strelice, otkriveni su tijekom sondažnog istraživanja 1992.god.
Najopsežniji arheološki projekt Muzeja je istraživanje gradinskog naselja Monkodonja i njemu pripadajuće nekropole na brdu Mušego. Muzej ga je proveo u suradnji s Arheološkim muzejom Istre u Puli, Institutom za prapovijesnu arheologiju, Freie Universität iz Berlina i Odjelom za arheologiju Filozofsog fakulteta u Ljubljani. Radi se o jednom od najvećih brončanodobnih gradinskih naselja na području Istre koje je sustavno istraženo u razdoblju od 1997.do 2008.godine. Definiran je izgled naselja sa sustavom masivnih bedema i dvama ulazima, akropolom na najvišem dijelu brda i ostacima gusto raspoređenih stambenih građevina na kojem je živjelo oko 1000 stanovnika. Većinu nalaza s lokaliteta čini keramičko posuđe koje je ujedno glavni izvor podataka o životu na gradini.
Među istraživanjima koje je Muzej proveo u povijesnoj jezgri grada Rovinja ističe se ono iz 1998. godine na Matteottijevom trgu, tijekom kojeg je u jugoistočnom dijelu trga otkriven dio željeznodobne žarne nekropole. Jedanaest grobova koji potječu iz razdoblja od 9. do 5.st.pr.Kr., sadržavalo je priloge poput fibula, igli i narukvica. Ulomci keramičkog posuđa, poput kratera korištenih za miješanje vina s vodom, koji su otkriveni izvan grobova, govore nam o trgovačkim vezama s grčkim gradovima u južnoj Italiji. Arheološku potvrdu o postojanju mosta i kule, koji su na prijelazu iz srednjeg u novi vijek činili jedinu vezu s kopnom prije zatvaranja kanala pred rovinjskim poluotokom, dalo je istraživanje ispred muzejske zgrade.
Muzej čuva i brojne antičke i kasnoantičke predmete koji potječu s položaja rimske ruralne arhitekture duž obale, na potezu od Limskog kanala do Barbarige. Većina nalaza pristigla je u Muzej nakon slučajnog nalaza na terenu, poput nadgrobnog spomenika iz 1.st. koji je kasnije korišten u proizvodnji ulja kao podložak stupova tijeska.
Jedino arheološko istraživanje provedeno je u Veštru. Ondje, u podmorju uvale, u razdoblju od 2008. do 2014.godine, otkiveni su ostaci molova, a prikupljeni keramički, stakleni i metalni nalazi potvrđuju korištenje ovog prostora u antici i ranom srednjem vijeku, u širem vremenskom rasponu od 1.pr.Kr. do 7.st.n.e.
O srednjovjekovlju na Rovinjštini svjedoče kameni grbovi, natpisi i arhitektonska plastika te ulomci crkvenog namještaja - stupovi i baze stupova, kapiteli, pluteji i pilastri oltarne pregrade, arhitravi, ulomak sata, koje je Muzej prikupio tijekom terenskih pregleda i istraživanja crkve sv. Tome na Mondelacu sjeverno od Rovinja, sv. Ciprijana i u Dvigradu. Brojni su ulomci novovjekovnog keramičkog posuđa iz Veštra, predjela Valdibora i podmorja oko otoka sv. Katarine, ukrašeni graviranjem i oslikavanjem koji pružaju informacije o načinu života na ovome prostoru od 15.st. nadalje.
