Zbirka

TRAŽI
RADNO VRIJEME
Svakodnevno : 10.00 – 22.00 sati
 
ULAZNICE
odrasli 15,00 Kn
učenici/studenti/grupe (10 i više) 10,00 kn
djeca do 10 godina, osobe starije od 65 godina i osobe s posebnim potrebama besplatno

IZLOŽBA JOAN MIRÓ
odrasli 60 kn
umirovljenici 50 kn
studenti 50 kn
djeca 6-15 godina 30 kn
obiteljska ulaznica 150 kn
grupe (min. 10) 50 kn 
♦ stručno vodstvo individualno/grupe uz prethodnu najavu

Stari majstori - novi postav i katalog

Zavičajni muzej grada Rovinja, Trg m. Tita 11, Rovinj - Rovigno
16. rujna 2005. - 16. studenog 2005.


Pozivamo Vas na otvorenje obnovljenog postava zbirke Starih majstora i prezentaciju kataloga. U petak, 16. rujna 2005. u 19 sati.
Nakon što je više puta postavljana i zatvarana ili izmjenjivana, Zbirka starih majstora Zavičajnog muzeja grada Rovinja konačno dobiva svoj prvi katalog izloženih slikarskih djela. Izbor slikarskih radova od XVI. do XVIII. stoljeća popraćen je u postavu manjim brojem polikromnih drvenih skulptura baroknog razdoblja te zbirkom portreta i slikarskih djela XIX. stoljeća čiji su katalozi također u pripremi. Fundus Zbirke starih majstora Zavičajnog muzeja čini 235 djela slikarstva i kiparstva, a količinom i vrsnoćom prikupljenih predmeta jedan je od bogatijih u Hrvatskoj. Jezgru fundusa čini dio raznovrsne kolekcije obitelji baruna Georga von Hütterotta, vlasnika otoka Sv. Andrije (Crveni otok) pored Rovinja na kojemu su imali svoju rezidenciju i čije su nasljednice tragično nestale u posljednjim danima II. Svjetskog rata. Već 1945. godine povjesničar umjetnosti, dr. Branko Fučić, izrađuje prvi inventar te kolekcije i upozorava na njezinu visoku vrijednost, naglašavajući posebno djela starih majstora. No, ubrzo nakon toga počinje i nekontrolirana disperzija kolekcije. Dio je umjetnina razdijeljen među više muzejskih ustanova (Poreč, Pula, Piran, Zagreb, Rijeka) dok je dio, osobito najvredniji tepisi i namještaj, završio u službenim rezidencijama bivše države (Brijuni i Beograd). Svjesni da će kolekcija Hütterott biti u potpunosti raznesena, u listopadu 1953. Narodni odbor općine Rovinj, na prijedlog Kotarskog savjeta za prosvjetu i kulturu, donosi odluku o osnivanju gradskog muzeja koji će imati zadaću da, pored ostalog "prikuplja umjetničke spomenike, (…) da čuva slike i kipove umjetničkog karaktera". Muzej se pod imenom Muzejska zbirka osniva u ožujku 1954. godine, a prvom ravnateljicom je imenovana akademska slikarica Zora Matić. Zanimljivo je da se u svim tim odlukama, vjerojatno zbog neriješenog pitanja nasljedstva, djela iz kolekcije Hütterott nigdje ne spominju. Nova ravnateljica, ipak, odmah čini sve kako bi se preostali dio zbirke sačuvao i prenio u novoosnovani Muzej. Ubrzo je angažirala tadašnju ravnateljicu zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, dr. Zdenku Munk, na izradi koncepta prvog postava Zbirke starih majstora. Prvi je postav, nažalost, bio kratkog vijeka jer 1959. Zora Matić napušta mjesto ravnateljice i Muzej biva zatvoren. U međuvremenu, 1956. godine, Kotarski savjet za prosvjetu i kulturu prihvaća još jedan perspektivni plan razvoja muzejskih ustanova u Istri kojim se naglašava uloga specijaliziranih muzeja s djelokrugom u čitavoj Istri, a po kojem Rovinj treba postati "galerijsko središte kao turističko mjesto prvog reda i zato jer već posjeduje određeni fond slika s Crvenog otoka". Ovaj se plan, što se tiče rovinjskog Muzeja, neće ostvariti, ali će potaknuti pozitivne pomake. Tako će se u Rovinj vratiti veliki dio kolekcije koja je pripadala obitelji baruna Hütterotta, a koji se nalazio raspršen u drugim muzejskim ustanovama. Štoviše, rovinjskom će Muzeju biti predata i druga djela, uglavnom baroknih majstora, iz fundusa onih muzeja koji su u međuvremenu ostvarili svoju posebnu namjenu, poput Etnografskog muzeja Istre u Pazinu i Arheološkog muzeja Istre u Puli. Godine 1961. zalaganjem novog ravnatelja rovinjski Muzej se ponovo otvara publici, a već naredne godine će, slijedeći postav dr. Zdenke Munk, iznova predstaviti i Zbirku starih majstora. No, i ovaj put je to bilo veoma kratkog daha. Nakon pet godina stalni postavi se opet zatvaraju zbog dotrajalosti stubišta Muzeja i opasnosti za posjetitelje. U međuvremenu se fundus Zbirke starih majstora povećao inventarom iz gradskih crkava koje više nisu bile u funkciji i koji je zbog opasnosti od znatnijih oštećenja prenesen u čuvaonice Muzeja. Evidentiranje, ali i stručno inventiranje pristiglih predmeta tijekom osnivanja Zavičajnog muzeja i stvaranja zbirki, a zbog pomanjkanja stručnog kadra, bilo je manjkavo i vrlo oskudno. Prigodom izrade prvog inventara Zbirke starih majstora stručni suradnik Danica Švalba nije, nažalost, za knjigu ulaska predmeta imala podatke o datumu ulaska i provenijenciji istih te oni uglavnom nisu uneseni. Posljedice tog razdoblja se i danas osjećaju u stručnoj obradi fundusa. Kako bi se utvrdila povijest pojedinih djela, trebalo je i trebat će uložiti dodatan napor pri sređivanju arhiva Muzeja te obaviti sustavan istraživački rad koji će obuhvatiti i druge institucije u Istri koje čuvaju arhivsku građu o ovim predmetima. Za nastavak aktivnosti i predstavljanja Zbirke starih majstora moralo se čekati do 1985. godine, kada vođenje Muzeja preuzima Milena Petruz, a brigu oko zbirke kustos Dario Sošić. Zbirka je tada u cijelosti inventirana i fotografski dokumentirana te je angažiran Zavod za restauriranje umjetnina iz Zagreba radi utvrđivanja stanja očuvanosti djela. Godine 1986. Muzej je ponovo otvorio svoje stalne postave za posjetitelje. Autor novog postava Zbirke starih majstora bio je Miroslav Gašparović, kustos Strossmayerove galerije iz Zagreba. Ovaj je izbor bio privremen i nije bio popraćen katalogom, jer je najznačajniji dio Zbirke zahtjevao temeljitu i hitnu restauraciju. Ovim je postavom započela i nova etapa u životu Zbirke starih majstora obilježena neprekinutom suradnjom s tadašnjim Zavodom za restauriranje umjetnina iz Zagreba, koji 1996. godine postaje dijelom Hrvatskog restauratorskog zavoda. Pratio ju je i kontinuirani angažman društvene zajednice u financiranju restauratorskih radova i to: Grada Rovinja, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Regije Veneto (Regione del Veneto). Među brojnim angažiranim stručnjacima ovom prigodom želim istaknuti dvoje koji su bili moji neumorni suputnici i inicijatori te autori novog postava Zbirke i kataloga kojima ide moja posebna zahvalnost: mr. sc. Višnja Bralić i Pavao Lerotić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. Zahvaljujem i ostalim autorima: dr. Nini Kudiš Burić sa Sveučilišta u Rijeci i mr. sc. Zoraidi Demori Staničić iz Konzervatorskog odjela u Splitu na tekstovima u kojima su protumačene teme, značenja i povijest sačuvanih slika. Znam da će Zbirka starih majstora Zavičajnog muzeja grada Rovinja imati bogatu i živu budućnost i biti ponos grada u čijem je posjedu. Među djelima koja se još nalaze u čuvaonici Muzeja, a na kojima će se restauratorski radovi i istraživanja nastaviti, skriva se zasigurno još koje djelo vrijedno pažnje javnosti i stručnjaka. Zajedničkim radom restauratora i povjesničara umjetnosti i ona će, nadam se, uskoro vratiti dio nekadašnje ljepote i privlačnosti. Argeo Curto Ravnatelj Zavičajnog muzeja grada Rovinja
Prikaži sve
Sakrij


IZBOR FOTOGRAFIJA